Divlje životinjeVestiVesti iz Srbije

Dabrovi se vratili u Srbiju

Dabrovi u Srbiji su istebljeni pre 100 godina, ali sada se ponovo nastanjuju.

Dabrovi su u Srbiji do prvih godina 20. veka bili istrebljeni od strane ljudi i to pre svega zbog njihovog krzna. Poslednji pimerak dabra odstreljen je u Srbiji 1920. godine na Dunavu i od tada mu se u domaćim vodama gubi svaki trag.

Međutim, pre 15 godina vlada Bavarske je poklonila Srbiji 31 dabra koji su nastanili Specijalni rezervat prirode ,,Zasavica''. Oni spadaju u strogo zaštićenu vrstu i kazna za njihovo ubijanje je od 500.000 do 2 miliona dinara. Društvo ljubitelja životinja i prirode ,,Zelene šape'' kažu da su tokom obilaska zatekli dva oborena stabla topole koja su najveći graditelji u životinjskom svetu oborili, a ujedno su se i osladili korom drveta.

Mužjaci dabrova i mladunci su inače zaduženi da donose materijal dok ženke prave brane, a u Srbiji je najpoznatija brana upravo u specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“ – dugačka 30 metara, a visoka 180 cm. Dabrovi su noćne životinje i nisu uspeli da ih vide, ali sve jasno ukazuje na njihovo prisustvo. Oni veruju da u našem ekosistemu divlji svet praktično buja. Dolaze rode, čaplje, divlje patke, kornjače, žabe… Nama je rekla DA!

A evo i jednog primera kada su dabrovi u pitanju, ali kada je priroda rekla NE! Naime, 1946. godine vlasti u Argentini su htele da naprave industriju dabrovog krzna, pa su doneli dabrove iz Manitobe u Tierra del Fuego. Nakon više od 70 godina kasnije – shvatili su da to ipak nije dobra ideja, jer je došlo do potpunog uništenja nekada bujnih šuma bukovih stabala.
,,Sve je bilo belo i zgledalo je kao šuma duhova'', priseća se Miguel Gallardo, nekadašnji zaštitnik flore i faune. On je, dok je 2010. godine patrolirao ovim područjem kao službenik šumarske službe, bio zapanjen prizorom koji je video: šume više nije bilo, a umesto nje pronašao je palice, gole grane i kvrgave panjeve. Ovog puta krivac nije bio čovek, već dabrovi koji su se nekontrolisano razmnožili, a onda obilno hranili se lišćem. Od ostataka stabla su masovno gradili brane koje su dovele do preusmeravanja reka i izazivale poplave koje su plavile okolna područja, te otežavali kretanje.
Kako je rešio je da nešto učini, a imao je podršku i okolnog stanovništva kao i vlade, otvorio je turističku agenciju ,,Navarino Beaver'' sa idejom da posetiocima priži priliku da obiđu „fantomsku“ šumu, love dabrove i probaju njihovo meso. Na taj način on pokušava da povrati nekadašnju floru i faunu i uspostavi ponovnu ravnotežu ekosistema.
Djole dog redakcija
@djole.dog

 

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close