Kućni ljubimciVestiVesti iz Srbije
Aktuelno

DJOLE DOG razgovor sa veterinarom: HRANA KOJA ŠKODI PSIMA

Pored brojnih apela, i dalje nailazimo na objave pojedinih vlasnika pasa koji svojim ljubimcima daju neodgovarajuću hranu. Čini nam se da nisu svesni opasnosti kojom izlažu životinju. S jedne strane, će rado tu hranu jesti, ali s druge strane, može da prouzrokuje brojne probleme, čak i fatalne ishode.

Za pomoć u pisanju teksta – šta psi smeju, a šta ne smeju da jedu, obratili smo se veterinaru Vladimiru Terzinu.

Kosti.

Ne smeju se davati pileće kosti, ćureće…i sve one koje su dugačke i cevaste. Takve kosti mogu da se prelome u špic i onda kao nož da probiju creva. Takođe je važno znati da želudačna kiselina pasa ne može da svari sve kosti, bez obzira što mislite da može. Na primer, kosti od krmenadle pas ne može da svari.


Djole dog preporučuje: DJOLE DOG razgovor sa veterinarom: VETERINARSKE DIJETE


Dalje, konzumiranje kostiju može da dovede do nagomilavanja u želucu i crevima, što će dovesti do zatvora, ali i drugih veoma ozbiljnih zdravstvenih problema. To su, ujedno, najčešće situacije sa pacijentima sa kojima se veterinar Terzin susretao.

Najkraći savet bi bio: ne hranite pse kostima!

Hleb.

Upotreba hleba je isto štetna u ishrani pasa, pre svega zbog glutena koji može da izazove alergije. Takođe može da dovede do poremećaja u varenju, a ako se nastavi i do upale pankreasa, creva… Dakle, ozbiljnih bolesti. Naročito je važno istaći da psi sa dijabetesom ne jedu hleb, jer on podiže glikemijski indeks. Pored glutena u današnjem hlebu ima dosta soli i aditiva koji utiču loše na zdravlje pasa na brojne načine.

Čokolada.

Puno puta smo bili svedoci sledeće izjave vlasnika: “samo zalogaj čokolade – kako može da škodi? Nikako!“ Hm, možda, ali ajde da ne rizikujemo zdravlje našeg psa. Čokolada je izrazito teška za varenje i može dovesti do upale creva ili gastritisa. Upotreba čokolade u ishrani dalje dovodi do dijabetesa, jer pankreas pasa ima malu rezervu insulina i ako pas pojede slatko, on se istroši. Stalnom konzumacijom dovodi do ozbiljnih problema

Luk.

Crni i beli luk izbegavajte u ishrani pasa, jer se teško vare. Za razliku od čokolade oni nisu toksični, ali unosom kroz duži vremenski period mogu biti veoma štetni.

Voće.

Jabuke, kupine, borovnice, kruške…se mogu davati psima. Grožđe ne. Ono je toksično za pse zbog alkaloida koje ima u sebi. Samo voće sadrži fruktozu, to su prosti šećeri u ne škode, ali veterinar Terzin još jednom naglašava veoma je bitno da se sva hrana unosi umereno.

Ostaci hrane.

Nikako nije dobro hraniti psima ostacima onoga što ostaje posle ishrane ljudi. Ta hrana nije dobra za pse zbog masnoće, začina i soli – koja je naročito u našoj kuhinji prisutna i to u većoj meri. Pas ne jede picu, ona nije za njega! Pasulj, grašak – nisu takođe dobri jer nadimaju, ali možete psu dati šargarepu, spanać, blitvu – ali ako nisu začinjeni.

Kruži verovanje da se pri ishrani psa granulama mora dodavati meso. Zašto je pogrešno?

Meso je puno proteina, a u svim gotovim hranama već ima proteina. Danas postoje gotove hrane sa tačno izbalansiranim sastojcima potrebnim za dnevnu ishranu pasa i to prema rasi, ali i za aktivne, starije, mlađe, rekovalescente… Stručnjaci za nutricionizam su proceli balans ugljenih hidrata, proteina, masti i vitamina koje treba da se unesu u toku dana, tako da treba izbeći dodavanje sa strane, jer remeti ritam organizma i pas može da se ugoji. To ne pravi problem mlađim psima, ali strarijim od 5 godina, može da napravi probleme.


Djole dog preporučuje: DJOLE DOG razgovor sa veterinarom: GOJAZNOST KOD LJUBIMACA


Savet veterinara Terzina za ispravnu ishranu pasa je gotova hrana za pse. Kuvana hrana nije loša, ali vlasnici ne mogu da tačno izbalansiraju nutritivne potrebe pasa, tako da recimo ako je pas aktivan – vlasnik sigurno neće umeti da izbalansira ishranu i on počinje da slabi. Svakako je najvažnije ne davati psima onu hranu koju ne smeju da konzumiraju i ne izlagati ih na takav način opasnostima.

Još jednom se zahvaljujemo veterinaru Terzinu za pomoć u kreiranju ovih informativnih i korisnih tekstova. Za sve tekstove nastale iz razgovora sa veterinarom, kliknite OVDE.

Terzin Vladimir, doktor veterinarske medicine, diplomirao na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu 1987.godine. Specijalista interne veterinarske medicine i veterinarskog ultra-zvuka. Izdao trideset i šest naučnih radova iz oblasti parazitologije, interne veterinske medicine i infektivnih oboljenja pasa i mačaka. Predavač na domaćim i svetskim kongresima. Vlasnik jedne od prvih privatnih veterinarskih ordinacija.

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close