Domaće životinjeKućni ljubimciPreporuka

DJOLE DOG razgovor sa veterinarom: KUNIĆI

Kao sledeću temu za razgovor sa veterinarom Vladimirom Terzinom, odabrali smo o kuniće. Oni važe za vrlo privržene kućne ljubimce, pitome, drage, vesele i inteligentne. Kako pravilno o njima voditi računa, saznajemo danas u odgovorima na naša pitanja.

Koja je razlika između zečeva i kunića? Da li kunić može biti kućni ljubimac?

Kunić je praktično domaći zec i, nažalost, on se za razliku od divljeg zeca najčešće koristi za tov i u eksperimentalne svrhe, ali naravno da može biti i kućni ljubimac.

Koja je RAZLIKA između zeca i kunića?

Šta je sve potrebno nabaviti od opreme, pred dolazak kunića?

Pred dolazak kunića potrebno je obezbediti volijere, kaveze sa piljevinom i obavezno mora da stoji podeblja grana na koju on može da troši svoje zube i tako obezbedi zdravo zubalo. Naravno, podrazumeva se da mora imati posudu za vodu i posudu za hranu.

Kada govorimo o belim kunićima, treba obratiti pažnju na veličinu volijere, jer oni mogu da dostignu do 7-8 kilograma težine, pa je neophodno da je prostor dovoljno prostran i komotan da se okrene. Preporučuje se i stavljanje slame, jer oni vole da se kriju.

Da li ima nekih znakova po kojima možemo da znamo da je kunić zdrav i na šta treba da obratimo pažnju prilikom prvog susreta?

Kunići su generalno zdrave životinje, i kao drugi ljubimci – ako lepo jede, pije vodu, ako je živahan i ma normalne stolice, onda je zdrav. Međutim, ako je apatičan, letargičan, ako odbija da jede, ima proliv i nezainetresovan je za okolinu, onda je to znak da nešto nije u redu.

Iako retko oboljevaju, kod njih su karakteristične sledeće bolesti:

  • Curenje iz nosa ili zarazna kijavica – izazvana bakterijom pasterelom, secret može biti bistar do potpuno gnojan. Leči se antibioticima.
  • Kokcidioza – to je pathogen koji napada creva, dovodi do gubitka apetita, težine, proliva… Leči se kokcidiostaticima.
  • Cisticirkoza – ovo je oboljenje jetre, teško se dijagnostifikuje, a najčešće je kunići dobijaju od pasa. Smrtnost je 100%.
  • Miksomatoza – ovo je oboljenje kada se po celom telu javljaju modularne promene kao mali tumori. Takođe je smrtnost 100%.
  • Oboljenja očiju – najčešće se javlja zbog loše higijene i nečiste podloge koja mora da se menja često (makar jednom nedeljno), a da se kavez opera toplom vodom i po mogućstvu dezinfikuje. Teško se leči, a koriste se kreme i kapi.

Kako se pomaže kuniću da se prilagodi domu?

Kunići kao i drugi kućni ljubimci ne treba da budu izolovani, potrebno je da se postepeno naviknu na mirise, prostor, ali moraju da osete i ljubav i pažnju i tako se neće bojati ili bežati.

Da li kunići mogu da nauče gde da vrše nuždu?

Da, mogu. Samo je potrebna upornost, mada oni često vrše nuždu pa je nemoguće da kuća bude u potpunosti čista. Naravno, ako su u svojoj volijeri tada tu vrše nuždu i zatrpavaju slamom.

Šta kunići jedu?

Kunići uglavnom jedu zeleno povrće, ali u pet šopovima može da se nađe gotova hrana koja ima kompletno sve potrebne sastojke za njihov pravilan rast i razvoj. Naravno, svakako im treba dati svežu zelenu salatu, šargarepu..

Kako se kunići slažu sa drugim ljubimcima i o čemu treba da vodimo računa ako recimo imamo psa a dolazi i kunić u kuću? Ili, ako imamo mačku.

Do sada nisam imao prilike da vidim kombinaciju mačke i kunića, ali psa i kunića jesam  – i to nemačkog ovčara koji je bežao od zeca kada bi se zec naljutio na njega. U svakom slučaju, slažu se.

Kako adekvatno voditi brigu o zdravlju i nezi kunića?

Pre svega treba voditi računa o higijeni, menjati redovno posip, prati volijeru, po potrebi dezinfikovati… ali svako je neophodno obezbediti drvo za glodanje i time sačuvati zdravlje njihovih zubala.

Koliki je životni vek, uz odgovarajuću negu i ljubav?

Životni vek kunića je od 10 do 14 godina.

Da li su, iz vaše prakse, kunići česti kućni ljubimci u Beogradu?

Ja lično, sam kuniće kao pacijente imao veoma retko.


Još jednom se zahvaljujemo veterinaru Terzinu za pomoć u kreiranju ovih informativnih i korisnih tekstova. Za sve tekstove nastale iz ragovora sa veterinarom, kliknite OVDE.


Terzin Vladimir, doktor veterinarske medicine, diplomirao na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu 1987.godine. Specijalista interne veterinarske medicine i veterinarskog ultra-zvuka. Izdao trideset i šest naučnih radova iz oblasti parazitologije, interne veterinske medicine i infektivnih oboljenja pasa i mačaka. Predavač na domaćim i svetskim kongresima. Vlasnik jedne od prvih privatnih veterinarskih ordinacija.

 

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close