Djole dog autorski tekstoviKućni ljubimciVestiVesti iz Srbije
Aktuelno

DJOLE DOG razgovor sa veterinarom: PRAVILNA ISHRANA PASA

Ovaj put veoma aktuelna tema i nešto što je, gotovo smo sigurni, barem jednom bila nedoumica za sve koji imaju pse. U još jednom od Djole dog razgovora sa doktorom veterine Vladimirom Terzinom, kreirali smo tekst o pravilnoj ishrani pasa. Saznali smo šta je nezamenljiv sastojak svake hrane koju psi treba da jedu; šta je za psa najbolje: granule, konzervirana ili domaća hrana; da li psi moraju da jedu meso; kakva je ishrana bazirana na sirovim sastojcima…i još mnogo toga.

Odmah na početku, pitali smo našeg veterinara Terzina – šta je nezamenljiv sastojak svake hrane koju psi treba da jedu?

Rekao nam je: svaki treba da ima kompletan obrok koji sadrži i proteine i ugljene hidrate i masti.

Sledeći odgovor koji smo tražili je sigurno nešto što ste se i vi pitali puno puta – šta je za psa najbolje: granule, konzervirana ili domaća hrana? 

U gotovim hranama se mogu naći svi ovi sastojci kao i vitamini, minerali, oligoelemnti… Gotova hrana je najbolja, jer se sastoji iz balansiranog obroka koji ima sve što je potrebno psu za pravilan rast i razvoj. Recimo, mikroelementi (cink, kobalt,…) su važni jer su oni gradivni elementi dlake pa su im od izuzetne važnosti i treba da budu zastupljeni u ishrani.

Ali kako da znamo koja gotova hrana za psa je kvalitetna, a koja nije?

Kada govorimo o kvalitetu ishrane, on zavisi od elemenata koji su uneti u hranu. Ukoliko su kvalitetni – kvalitetna je i sama hrana. Uglavnom je najbolje kupovati Premium klasu, jer skuplja hrana je i kvalitetna hrana (cena određuje kvalitet), savetuje veterinar Terzin. Ovo je značajno naročito dok pas raste (do godinu dana), treba da kvalitetno raste i iskoristi genetske potencijale do kraja da bi bio zdrav.

U redu, to nam je sada jasnije. Međutim, šta ako iz nekog razloga našem psu ipak radije spremamo „domaću hranu“- na šta treba obratiti pažnju; od čega zavisi njen kvalitet?

Ukoliko se psu daje domaća hrana (kuvana) njihova ishrana treba da bude kao i naša samo bez začina. Takođe, treba izbegavati hranu koja nadima, pre svega mahunarke: pasulj, grašaka… jer se one teško vare i vremenom mogu napraviti problem.

Zanimala nas je i ishrana bazirana na sirovim sastojcima, jer znamo da se sve češće praktikuje (pre svega mislimo na češće praktikovanje u svetu).

Sirovo meso je najpribližnija ishrana njihovoj prirodnoj ishrani. Međutim, kod ovih namirnica je veliki problem što se lako kvare i to može predstavljati opasnost, upozorava veterinar. Lako su izložene kontaminaciji, dok su recimo granule dehidrirane i mogu da traju duže.

Ovde je značajno napomenuti da postoji pogrešno mišljenje da sirovo meso podstiče agresiju kod pasa. To nije tačno, neke druge stvari utiču na agresiju.

A da li ste nekada čuli da neki pas ne jede meso? Mi jesmo, pa nas je to zabrinulo. Želeli smo da razrešimo dilemu i pitali smo veterinara – da li psi mogu da budu vegetarijanci?

Važno je naglasiti da ne postoji nijedan slučaj kada je opravdano da psi budu vegetarijanci. Oni jedu sve i ukoliko se ne unosi meso može doći na primer do gubitka vitamina B12 kao i drugih sastojaka koji se ne mogu nadoknaditi samo biljnom ishranom. Psi su ozbiljni mesojedi!

Napominjemo, pravilna i kvalitetna ishrana psa je veoma važna za rast i razvoj, ali i zdravlje. Zbog toga postoje razne vrste hrane: za štence, odrasle pse… Pas, u suprotnom može biti sklon raznim bolestima, jer mu je slab imunitet.

Kada govorimo o kostima, koji se takođe često daju psima, vlasnici/staratelji treba da znaju da se kosti teško vare i većina pasa ne može da podnese da jede kost! To svakako može da dovede do velikih problema, pa i smrtnog ishoda kada se kost zaglavi u crevima i dovede do opstrukcije. Molimo vas pročitajte još jednom ovo upozorenje, ako rado dajete kost psu.

Na kraju nas je zanimalo kako da odaberemo šta je bolje baš za našeg psa – slobodna ishrana (uvek puna činija pa pas jede kad hoće) ili ishrana u obrocima?

Veterinar Terzin nam je rekao da se kod odraslih pasa težih od 10kg preporučuju 2 obroka dnevno, dok za pse do 10kg težine se savetuje da hrana bude stalno dostupna, kao i kod štenaca jer u suprotnom mogu biti skloni upali creva, gastritisu… Međutim, sada je sve više u veterinarskoj praksi napušten stav da pas treba da ima obroke, već da mu je hrana stalno dostupna. Štenci treba da jedu 5 do 6 puta dnevno najmanje, jer je njima potrebna velika količina hranljivih supstanci koje treba da unesu.

I još jedna, nimalo manje važna informacija.
Kada menjamo ishranu psa
iz nekog razloga, ukoliko je pas zdrav, onda ne treba ni na šta posebno obraćati pažnju – naravno, preporuke su da ukoliko je moguće da ishrana bude u Premium klasi nezavisno od proizvođača. Međutim, ako je reč o psu sa nekim oboljenjem onda treba voditi računa i prilagoditi ishranu trenutnom stanju psa.


Još jednom se zahvaljujemo veterinaru Terzinu za pomoć u kreiranju ovih informativnih i korisnih tekstova. Za sve tekstove nastale iz ragovora sa veterinarom, kliknite OVDE.


Terzin Vladimir, doktor veterinarske medicine, diplomirao na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu 1987.godine. Specijalista interne veterinarske medicine i veterinarskog ultra-zvuka. Izdao trideset i šest naučnih radova iz oblasti parazitologije, interne veterinske medicine i infektivnih oboljenja pasa i mačaka. Predavač na domaćim i svetskim kongresima. Vlasnik jedne od prvih privatnih veterinarskih ordinacija.

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close