Kućni ljubimciPreporukaVestiVesti iz Srbije
Aktuelno

DJOLE DOG razgovor sa veterinarom: TIGRICA

Tigrica je jedna od najpopularnijih ljubimaca. Ova vrsta papagaja je veoma vesela i aktivna, ali kao i sve životinjice o kojima brinemo i koje volimo – zahteva da je poznajemo, kako bismo adekvatno vodili računa o njenoj dobrobiti. Zato današnji tekst posvećujemo njima.

Za pomoć u stručnim savetima i kreiranju teksta, obratili smo se veterinaru Vladimiru Terzinu, sa kojim sarađujemo duže vreme.

Tigrica je mali papagaj sa dugim repom, koji se hrani semenom prosa i naseljava divlje i suve predele Australije, gde se vrsta adaptirala u poslednjih pet miliona godina. Tigrice su prirodno zelene i žute sa crnim, oznakama na potiljku, leđima i krilima. Međutim, uzgajanjem tigrica u zatočeništvu nastale su nove mutacije pa mogu biti i plave, bele, žute, sive…

Ova vrsta je prvi put zabeležena 1805.godine, a danas zauzima treće mesto popularnosti kada su kućni ljubimci u pitanju, posle pasa i mačaka.

One su sjajne za druženje, za stan, nisu zahtevni ljubimci, a smatra se da im je životni vek od 5 do 8 godina. Međutim, veterinar Terzin nam je rekao da je on imao tigrice koje su doživele 12, pa čak i 17 godina.

Mužjaci i ženke se lako mogu razlikovati po boji nadkljuna. Mužjaci imaju plavu oznaku, dok je ženkama nadkljun sivkasto zelenkast. Takođe mužjaci imaju uži trup, dok je ženkama zaobljen.

Tigrice traže uslove sa stabilnom temperaturom i u toku leta i zimi. One ne vole temperaturne oscilacije, koje mogu da dovedu I do zdravstvenih problema o kojima ćemo pisati kasnije. Takođe, ne smeju da budu na promaji i potreban im je mir tokom noći. Ukoliko to nemaju, skraćuje im se životni vek.

Kavez mora biti prostran, kako bi mogle da rašire krila i imitiraju letenje. S obzirom da je reč o društvenim pticama, bitno je da imaju stalno društvo ukućana ili još bolje druge jedinke svoje vrste. U kavezu moraju imati pojilicu i hranilicu, ali i grane, merdevine, zvonca… i druge igračke za igru.

Što se ishrane tiče, preporuka veterinara Terzina je da im se obezbedi hrana u originalnom pakovanju, jer ako se nađe u slobodnoj prodaji – može da ima prisustva raži koja je veoma opasna za njih. Ona dovodi do trovanja, pa čak i smrti.

Najčešći zdravstveni problemi sa kojima se tigrice suočavaju su pneumonije, odnosno upale pluća od čega najčešće, nažalost, i uginu. Često mogu imati problema i sa varenjem usled pogrešne ishrane, pre svega hlebom. Hleb je opasan, jer u sebi sadrži kvasac koji dovodi do stvrdnjavanja smese u voljci (predželudcu gde započinje varenje) i tako tigrice ne mogu da svare hranu, što može biti veoma opasno. U takvim situacijama i sam vlasnik može da pomogne ako u kljun  ubaci kap limunovog soka.

Ukoliko hrana nije kvalitetna, dalje može doći do hroničnih proliva i tada je preporuka veterinara Terzina da se uzme bris stolice i tako utvrdi koje je stanje dovelo do tih promena. Zatim se kao terapija daju antibiotici.

Ženke mogu da imaju problem u nošenju jaja, kada ne mogu ili mogu delimično da ih izbace, i to zbog nedostatka kalcijuma. Ljuska nije dovoljno čvrsta. Savet je da se daju minerali, pre svega sipina kost koja je veoma značajna i za njihov kljun.

Kod tigrica se javiti i parazitska oboljenja, kao što je šugarac, kada paraziti – perojedi napadnu koren i tako na nekim delovima tela izgube perje. To se lako dijagnostifikuje pod mikroskopom i terapija uključuje kupanje u rastvorima kako bi se uništio parazit.

S obzirom da su tigrice društvena bića, kod njih se može javiti psihološko-emotivni problem ukoliko se osete zapostavljenim. Tada dolazi do opadanja perja, prestaju da jedu, samopovređuju se – što ukazuje da je nesrećna. Moramo onda reagovati i naći način da je usrećimo. Recimo, kupiti još jednu tigricu.

Preventiva, kada su tigrice u pitanju ne postoji.

„Tigrice su veoma česti i jedni od omiljenih ljubimaca, pre svega – jer su jako umiljate ptice, druželjubive, mogu da nauče da govore, ne traže preteranu brigu, a pružaju puno, puno ljubavi“, kaže veterinar Terzin.

Zahvaljujemo se veterinaru Terzinu za pomoć u kreiranju ovih informativnih i korisnih tekstova. Za sve tekstove nastale iz ragovora sa veterinarom, kliknite OVDE.


Terzin Vladimir, doktor veterinarske medicine, diplomirao na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu 1987.godine. Specijalista interne veterinarske medicine i veterinarskog ultra-zvuka. Izdao trideset i šest naučnih radova iz oblasti parazitologije, interne veterinske medicine i infektivnih oboljenja pasa i mačaka. Predavač na domaćim i svetskim kongresima. Vlasnik jedne od prvih privatnih veterinarskih ordinacija.

 

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close