Divlje životinjeLepo i zabavnoPreporuka

Neke interesantne činjenice koje SIGURNO NISTE ZNALI O RAKUNIMA

Ovo su neke od zanimljivih činjenjica koje sigurno niste znali o ovim malim „maskiranim banditima“.

Zašto su rakunima „maskirane“ oči?

Crna obeležja ispod očiju pomažu rakunima da jasno vide. Tamna boja upija svetlost, smanjujući odsjaj i ne ometa njihov vid. Noću, kada su rakuni najaktivniji, olakšava im da opaze kontraste u njihovom fokusu.

Da li ste znali da je jedan živeo u Beloj Kući?

Jedan rakun je, verovali ili ne, živeo u Beloj kući. Bila je to Rebeka koja je živela sa Kalvinom Kulidžom tokom njegovog predsedničkog mandata. U to vreme, meso rakuna je bilo uobičajen prizor na trpezi u Americi, ali kada je Kalvin upoznao Rebeku, odlučio da je udomi umesto da je pojede.

Rebeka je ubrzo postala deo porodice, dobila je ogrlicu za Božić, učestvovala u godišnjem slikanju sa uskršnjim jajima i često pratila predsednika u šetnjama po Beloj kući. Pored Rebeke, u Beloj kući su tada čuvali i riđog risa, gusku, magarca, dva mladunca lava, antilopu i valabija, pa Rebeka uklopila u (gotovo) prirodno okruženje.

Kako su rakuni migrirali u Evropu i Japan?

Prvi rakuni su izvezeni u Evropu 20-ih godina prošlog veka, za farme krzna. Neki od njih su pobegli i osnovali novu populaciji u divljini. Životinje su čak nekako završile u Japanu. Deca su tražila rakune za kućne ljubimce, a u jednom trenutku Japan je uvozio otprilike 1.500 njih mesečno. Naravno, mnogi od tih kućnih ljubimaca završili su u divljini kada su postali preveliki da bi se porodice pravilno mogle brinuti o njima. Japan je od tada zabranio uvoz i posedovanje rakuna.

Djole dog preporučuje:

Za rakune se tvrdi da su jedna od retkih vrsta kojima čovek nije naudio. Kako?

Rakuni su dovoljno prilagodljivi da prežive u ruralnim, urbanim i prigradskim sredinama. U šumama rakuni će jesti ptice, insekte, voće, orašaste plodove i semenke, dok će se u stambenim naseljima hranu nalaziti u smeću ili će se hraniti hranom za kućne ljubimce.

 Zbog čega se za rakune često kaže da su lukavi?

Rakuni su inteligentna stvorenja, tako da im se često pripisuje i lukavost. U jednoj studiji su im stavili GPS okovratnike i saznali da imaju umeće izbegavanja velikih raskrsnica. Neverovatno! Drugi eksperiment je podržao teoriju da su rakuni koji žive u urbanim sredinama prilagođeni rešavanju nekonvencionalnih i težih problema. Kao što je nalaženje hrane u kontejnerima sa poklopcem.

Rakuni su retko korišćeni u eksperimentima nad životinjama. Zašto?

Početkom 20. veka rakuni su bili glavni model za eksperimente u kojima su korišćene životinje. Iako su rakuni bili predmet nekoliko eksperimenata na prelazu veka, oni se nisu dugo zadržali u laboratorijama. Za razliku od pacova, bilo ih je teško odgajati i održavati u velikom broju. Takođe su imali sklonosti da žvaću kaveze, diraju istraživače i skrivaju se u otvorima za ventilaciju. Uprkos planu istraživača, budućnost rakuna u laboratoriji nikada nije zaživela. Srećom!

Rakuni „gledaju” i šapama

Dok većina životinja za pronalaženje hrane koristi vid, zvuk ili miris, rakuni se oslanjaju na svoj osećaj dodira. Prednje šape su neverovatno spretne i sadrže otprilike četiri puta više senzornih receptora nego njihove zadnje šape. Zapravo, u pitanju je isti odnos kao kod ljudskih ruku i stopala. To im omogućava da razlikuju predmete bez da ih vide, što je od presudne važnosti za hranjenje noću. Rakuni mogu pojačati njihov osećaj dodira tako što pokvase šape, kako bi stimulirali nervne završetke.

Rakuni kao od šale rešavaju zagonetke

Dajte rakunima zagonetku i ako je u pitanju hrana obično će naći način da je reše. Početkom 1900-ih 12 rakuna je učestvovalo u eksperimentu sa nizom brava koje su trebali otključati. Da bi pristupili poslasticama unutar kutija, morali su da se kreću kukama, vijcima, kvakama i polugama, pri čemu su neke kutije imale više od jedne brave. Bez obzira na kompleksnost, na kraju su rakuni uspeli da pređu 11 od 13 mehanizama. Urnebesno!

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close