Divlje životinjePriroda

PEJZAŽ STRAHA: U 2017.godini munja je u Norveškoj ubila 323 JELENA, a umesto da uklone leševe – odlučili su da ih ostave…

Avgusta 2016. godine, jedan rendžer je naišao na 323 mrtva jelena u Norveškoj. Ubijeni su u naletu munje. Ali umesto da uklone leševe, čuvari parka su odlučili da ih ostave tamo gde su bili, dozvolivši prirodi da završi započeto, prenosi The Guardian.

Upozoravamo, fotografije su uznemirujuće!

Tokom godina naučnici su primetili kako se natečena tela pretvaraju u suve kosture. Najnoviji rad, koji je Kraljevsko društvo objavilo u junu ove godine, odnosi se na stvaranje „pejzaža straha“, jer su vrhunski grabežljivci, poput vukova, orlova i arktičnih lisica, komadali leševe.

S obzirom da postoje zakoni u Evropi koji podrazumevaju da leševi moraju biti uklonjeni u većini slučajeva, tako da većina ljudi nikada neće videti ovakvu smrt i propadanje. Naučnici su postavili kamere i zabeležili divlje životinje kako se hrane leševima na visoravni, koja se nalazi na 1.220 metara nadmorske visine.

Ptice sačmarice, poput vrana i orlova su posetile leševe 2017. godine, a zatim su skoro nestale 2018. godine. Obrnuto je važilo za glodare koji nisu bili na lokaciji, dok su pomenute ptice boravile u okolini. „To se može uporediti sa švedskim stolom”, kaže vodeći istraživač Shane Frank sa Univerziteta Jugoistočne Norveške.

Još jedno otkriće bilo je to da su se ptice, koje nisu jele leševe, hranile insektima koji su se razvili na lešinama. Oko 323 leševa jelena bilo je i pogodno za razvoj semena  kupine, ključne vrste alpske tundre koje je nicalo iz fekalija od vrana, prema studiji objavljenoj u Biology Letters 2018. godine.

Danas je opšte prihvaćeno mišljenje da ostavljanje leša životinja u šumama koristi mnogim vrstama, ali ostavljanje leševa još uvek je tabu tema. To, zajedno sa zabrinutošću zbog širenja bolesti, znači da je u prošlosti bilo malo istraživanja o tome kako leš vraća hranjive materije u ekosisteme.

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close