PrirodaVestiVesti iz sveta
Aktuelno

Protekla DECENIJA je bila NAJTOPLIJA IKADA, a 2019.godina je bila druga NAJTOPLIJA GODINA od kada se meri vreme!

Protekla decenija je bila najtoplija od kada se prati vreme, a 2019. godina je bila druga najtoplija godina u poslednjoj deceniji, posle 2016.godine.

Analize Nacionalne uprave za vazduhoplovstvo i svemir i Nacionalne uprave za okeane i atmosferu pokazale su da su prosečne globalne temperature na površini prošle godine bile gotovo 1 stepen Celzijusa više od proseka iz sredine prošlog veka, što je u velikoj meri uzrokovano emisijama ugljen-dioksida i drugih gasova.

Toliko zagrevanja znači da je svet daleko od ispunjenja ciljeva postavljenih u borbi protiv klimatskih promena. „Ovi trendovi su tragovi ljudske aktivnosti koji odlaze u atmosferu“, rekao je Gavin A. Schmidt, direktor Goddard instituta za svemirske studije. „Znamo da su to pokrenule ljudske aktivnosti.“

Prosek za 2019. godinu je bio samo malo niži nego u 2016. godini sa jakim El Ninom, kada su promene u okeanu i vazduhu u ekvatorijalnom Tihom okeanu doveli do promene vremenskih obrazaca širom sveta i izbacivali puno toplote iz Tihog okeana u atmosferu.

Od šezdesetih godina prošlog veka svaka decenija je bila toplija od prethodne. NASA i NOAA rade nezavisne analize, ali koriste većinu istih temperaturnih podataka koji se prikupljaju na moru sa brodova, a na kopnu sa desetina hiljada posmatračkih stanica koje koordiniraju vladine meteorološke agencije.

Studije uzimaju u obzir doprinos prirodnih uticaja na klimu, poput vulkanskih erupcija koje mogu privremeno ohladiti atmosferu ili redovne promene u Zemljinom orbitalnom ciklusu. „Završavamo sa ogromnim odstupanjem„, rekao je dr. Schmidt.

Samo nekoliko delova sveta, od kojih su najznačajnija centralna Kanada i Severni deo Sjedinjenih Država, su imali hladnije uslove od prosečnih. U ostalim regionima je došlo do ekstremnog zagrevanja.

Australija je poznata po letnjim vrućinama, ali 2019. je bila izuzetno topla, sa temperaturama od 1.5 stepeni Celzijusa većim od proseka, objavio je Biro za meteorologiju australijske vlade. Vrućina je takođe pomogla pokretanju požara koji su započeli u septembru i nastavili sa širenjem preko većeg dela Istočne Australije. Dugotrajna toplota usisava više vlage iz vegetacije, čineći je podložnijom paljenju.

Prošla godina je bila najtoplija na Aljasci, zabeležio je NOAA u analizi ovog meseca. To je dovelo do topljenja hiljada lednika, otapanja trajno smrznutog tla i nedostatka pokrivenosti arktičkih voda morskim ledom. Beringovo more, na severozapadnoj obali Aljaske, tokom prošle godine je bilo bez leda. Satelitski snimci su pokazali uglavnom otvorenu vodu u vreme kada je more normalno potpuno prekriveno ledom.

Kao i u Australiji, ekstremna vrućina u južnoj Africi doprinela je najgoroj suši u regionu. Zambija i Zimbabve su najviše pogođeni, milioni ljudi se suočavaju sa nestašicom hrane. Proizvodnja kukuruza i drugih žitarica je opala za 30% ili više. Obezbeđenost struje je takođe ugrožena. Vodostaji duž Zambezija su izuzetno niski, pri čemu je rezervoar iza brane trenutno je sa manje od 20% kapaciteta.

Verovali ili ne, mi smo poslednja generacija koja može da spasi prirodu, zato sve ove promene treba da shvatimo ozbiljno i preduzmemo sve potrebne mere kako bi obezbedili nastavak života na zemlji!

Izvor: nytimes.com

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close