Divlje životinjeVestiVesti iz sveta

Za tri meseca uginulo VIŠE OD 500 MILIONA PČELA u Brazilu! ZAŠTO i kakva je situacija u Srbiji?

Jedna od najvažnijih vrsta koja je odgovorna za dobrobit cele lanete je u opasnosti! Pčele plaćaju ogroman danak na poljoprivrednim poljima koja se oprašuju. Procenjuje se da se jedna trećina hrane koju konzumiramo svakog dana oslanja na oprašivanje . Brazil nam je doneo očajničke vesti o gubitku čak 500 miliona pčela!!

U državi Rio Grande do Sul pronađeno je 400 miliona mrtvih pčela. Glavni uzrok smrti ovih pčela bila je UPOTREBA PESTICIDA koji sadrže proizvode koji su zabranjeni u Evropi, kao što su neonikotinoidi i fipronil. Mučno je gledati kako su ljudi došli dotle da uništavaju sopstveni dom da bi došli do finansijskog profita.

Albert Ajnštajn je davno rekao: Ako bi pčela nestala sa lica Zemlje, čoveku bi ostalo samo četiri godine da živi.

Isti problem ima i Srbija. Krajem maja je u Kikindi registrovan masovan pomor pčela u stotinama košnica. A kao uzrok se takođe navodi upotreba nedozvoljenih pesticida ili neadekvatno korišćenje istih.

U Savezu pčelarskih organizacija navode da trpimo svi, jer je preko 500 miliona evra godišnje doprinos pčela oprašivanjem u poljoprivredi u Srbiji. Šta nije u redu sa ljudima da izgleda da rade sve što je u njihovoj moći da ih svejedno istrebe?!

Pre četiri godine kod nas je stradalo čak 3.509 košnica zbog tretiranja semena suncokreta neadekvatnim hemijskim preparatima, što je dovelo do procenjene materjalne štete od 700.000 evra!

Međutim Srbija ima još jedna ozbiljan problem, a to je krijumčarenje pesticida i to putem interneta. Potrebna je izmena Zakona i oštrije kazne.

U Udruženju pčelara takođe navode da apoteke treba da budu obavezne da izdaju gotovinski račun na ime kupca. Tako bi imali bazu podataka korisnika, dok bi u kontroli poljoprivrednik bio dužan da inspektoru pokaže račune o kupovini tih sredstava.

Time bi se zaključilo ko je šta od sredstava kupovao legalno. Ukoliko nema račune to bi značilo da je sredstva kupovao na crnom tržištu.

Nažalost, teško je zamisliti da će u našoj zemlji neko da misli o pčelama. Uvek kada se spomene neki problem vezan za životinje i prirodu, neko kaže da imamo većih problema. I tako nabrajajući sve veće i veće probleme, skupljamo bezbroj malih i velikih, da je došlo do toga da ni sami ne znamo odakle bi krenuli – čak i kada bi mogli/umeli nešto da uradimo.

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close