Divlje životinjeDjole dog enciklopedijaZaštićene vrste životinja u Srbiji

ZAŠTIČENE VRSTE ŽIVOTINJA U SRBIJI: Vodomar

Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti Republike Srbije određuju se divlje vrste biljaka i životinja kojima se kao prirodne retkosti od izuzetnog značaja, određuje I stepen zaštite. To znači da je njihov opstanak u prirodnim staništima ugrožen u takvom stepenu da pripadaju vrstama koje će bez posebnih mera ubrzo iščeznuti ili postoji opasnost od njihovog iščezavanja. Vreme je da upoznamo zaštićene vrste faune Srbije, odnosno – ptice. U Srbiji živi 74% faune Evrope.

 

Vodomar se naziva i Alcedo atthis i Kingfisher. Njegova dužina iznosi 16-17 cm, raspon krila 24-26cm, a težina  35-45 gr. Gnezdi se u rupama u glinovitoj ili šljunkovitoj obali reka. Polaže 6-7 jaja, bele boje. Po izlasku iz jaja, mladunci su goli i slepi. Roditelji ih prvo hrane insektima, a kasnije ribicama dugim 4 do 5cm. Nakon 8 dana, izbijaju prve plavkaste patrljice na prsima, leđima i krilima mladunaca. U dobi od desetak dana, ptićima se otvaraju oči. Sad je jedan od roditelja s mladuncima još samo noću. Nakon dve nedelje, ptići imaju perje, ali su pera još u prozirnoj ovojnici. Teški su oko 55 do 60g. Nakon tri nedelje, perje, osim manjih područja na glavi, gubi ovu ovojnicu. Krajem maja do sredine juna, u dobi od 23 do 28 dana, mladunci izleću iz legla.

Vodomar ima kratko, zbijeno telo sa kratkim nogama, kratkim repnim perima i širokim krilima. Imaju dug i šiljt kljun. Boja perja se kreće od kobaltno do tirkizno plave, a na leđima imaju prugicu koja je posebno uočljiva kada ptica uzleće. Na gornjem delu glave, ramenima i repu boja perja je plavozelena, dok na glavi ima azurno plave pruge. Donja strana tela je crvenkasto-narandžasta do smeđe. U periodu parenja, noge su im crveno-naranžaste.

Vodomar se hrani sitnom ribom, vodenim  insektima  i račićima. Živi na rekama i jezerima sa bujnom vegetacijom. Njegovo stanište je u predelima sa najčistijom vodom, jer je vodomar važan deo ekosistema i dobar indikator zdravlja slatkovodnih staništa. Široko je rasprostranjena vrsta u Evropi i Srbiji.

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close