Domaće životinje

Zašto je jedna četvrtina svetskih svinja UGINULA ZA GODINU DANA?

Svinjska groznica je opustošila kineske zalihe. Cena je dvostruko viša nego pre godinu dana. Mnogim proizvođačima svinjskog mesa su uginule sve svinje zbog afričke svinjske groznice.

Krajem avgusta 2019, celokupna kineska svinjska populacija opala je za oko 40%. Kina je 2018.godine činila više od polovine svetske populacije svinja, a samo tamošnja epidemija ubila je gotovo četvrtinu svih svinja na svetu. Do kraja septembra, bolest je dovela do ekonomskih gubitaka od oko 141 milijardi USD, kaže Li Defa, dekan na Kineskom poljoprivrednom univerzitetu u Pekingu.

Kiu Huaji, vodeći kineski stručnjak za svinjske zarazne bolesti, rekao je da afrička svinjska groznica nije ništa manje razorna „nego rat“ u smislu „njenih uticaja na nacionalni interes i životni vek ljudi i njegovog političkog, ekonomskog i društvenog uticaja.“

Kriza koja se mogla brzo izlečiti postala je mala katastrofa zbog načina funkcionisanja kineske države. Prema Iu Kangzhen, zameniku ministra poljoprivrede, lokaliteti koji su se borili da kontrolišu širenje afričke svinjske groznice nisu imali dovoljno osoblja, finansija ili drugih resursa za sprečavanje epidemije. Ipak, to samo po sebi ne može objasniti širinu epidemije ili brzinu kojom je progutala Kinu.

U Kini se bolest proširila za nešto više od šest meseci. Svinjetina je kinesko omiljeno meso. U strahu od nestašice je centralna vlada napravila strategiju nazvanu „uzgoj svinja na severu radi potrošnje na jugu“. Veliki deo proizvodnje postao je koncentrisan na severu Kine, a stoka je zatim prevožena na daljinu na jug.

Od 689 miliona svinja koje je Kina proizvela za klanje tokom 2017. godine, 102 miliona proizvedeno je po provincijama.  U stvari, oko 45% od 87 epidemija prijavljenih sredinom decembra 2018. godine odnosilo se na transport na duže udaljenosti. U tom trenutku, širenje bolesti je i dalje moglo da se spreči tačnim i blagovremenim prijavljivanjem.

Pretpostavlja se da je to razlog što kineski Zakon o prevenciji epidemije životinja zabranjuje „zataškavanje, pogrešno prijavljivanje, kasno prijavljivanje i nedovoljno prijavljivanje“ bilo koje životinjske bolesti. Ostali vladini propisi predviđaju da kada se zaražena svinja identifikuje na farmi, celokupna farma mora biti uništena.

Na zahteve poljoprivrednika za nadoknadom, vlasti su obezbedile iznose koji su bili mnogo niži od onoga što je propisala centralna vlada. Kao rezultat toga, poljoprivrednici nisu prijavljivali sumnjive slučajeve na svojim farmama. Tiho bi izbacili ili sahranili mrtve svinje, zaobilazeći službene mere bezbednosti. Došlo je i do panične prodaje svinja. Farmeri su očajnički pokušavali da prodaju svoje svinje, bolesne ili zdrave, po visokim cenama.

Dozvoljeno je preuzimanje sadržaja u nekomercijalne svrhe (u celosti, ne delova), uz obavezno upućivanje čitaoca u prvoj rečenici na izvor Djole dog (obeležen drugom bojom ili boldovanim slovima) sa postavljenim linkom ka stranici na kojoj je tekst izvorno objavljen, i na autora (ako ga ima). Nepoštovanje ovih pravila smatraće se kršenjem autorskih prava, u smislu Zakona o autorskim i srodnim pravima.

Back to top button
Close